Od 01. siječnja 2009. godine na snazi je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (N.N 152/08) kojim se uređuje zaštita,korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, osnivanje i djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, inspekcijski nadzor, a od 01. siječnja 2010. godine na snazi je raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem.
          Vlasništvo zemljišta ne mogu  pravnim poslom stjecati fizičke i pravne osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
          Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, a to znači mora se spriječiti njegova zakorovljenost i obrastanje višegodišnjim raslinjem. Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati sukladno agrotehničkim mjerama ne umanjujući njegovu vrijednost.
          Korištenje poljoprivrednog zemljišta
          Poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje i nije obrađeno u prethodnoj vegetaciji može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi  na rok do 3 (tri) godine, a polj. zemljište koje je obraslo višegodišnjim raslinjem može se dati u zakup fizičkim ili pravnim osobama na rok do 10 (deset) godina uz nadoknadu zakupnine vlasniku zemljišta. Poljoprivredno zemljište daje se u zakup putem javnog natječaja. Odluku o davanju u zakup donosi gradsko vijeće Grada Vrgorca, a natječajni postupak provodi upravno tijelo Grada Vrgorca nadležno za poljoprivredu. Natječaj se objavljuje putem javnih glasila i na oglasnoj ploči. Zemljište se daje u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podnijela ponudu za zakup zemljišta, a čija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija.
          Prvenstvo prava kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala sljedećim redom:
1. Nositelj OPG koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,
2.  Pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i nositelj OPG koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost,
3.  Ostale fizičke  ili pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.
          Ako je više osoba u istom redoslijedu prvenstvonog prava kupnje ili zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:
a)  dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i koji je poljoprivredno zemljište koristio na temelju valjanog ugovora o zakupu,
b)  dosadašnji posjednik koji uredno obrađuje poljoprivredno zemljište i koji je platio sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta,
c)  nositelj OPG koji je mlađi od 40 godina.
          Ako ima više osoba sa jednakim pravom kupnje ili zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:
a)  nositelj OPG koji ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Vrgorca,
b)  OPG čiji  nositelj ima završen poljoprivredni fakultet ili drugu poljoprivrednu školu,
c)  nositelj OPG koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske  najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću.
          Fizička ili pravna osoba koja ima prvenstveno pravo kupnje ili zakupa dužan je ponudi priložiti  gospodarski program. Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju  ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko - tehničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta, prikaz očekivanih prihoda i troškova. Gospodarski program čini sastavni dio ugovora o prodaji i zakupu.
          Na temelju odluke o  najpovoljnijoj ponudi na natječaju za prodaju ili zakup gradonačelnik sklapa ugovor o prodaji ili zakupu.
          Vidovi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske su: prodaja, zakup ( do 20 godina), dugogodišnji zakup (do 50 godina) i koncesija za ribnjake koji se dodjeljuju na temelju Programa.
          Raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem
          Postupak prodaje i zakupa privatnog poljoprivrednog zemljišta na području grada Vrgorca provodi Grad Vrgorac, u ime i za račun Agencije za poljoprivredu.
          Vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi izvan granica građevinskog područja koji namjerava koji namjerava svoje poljoprivredno zemljište prodati ili dati u zakup dužan je ponudu dostaviti Gradu Vrgorcu, a ponuda sadrži podatke o vlasništvu, podatke iz katastra, predloženu cijenu, uvjete prodaje ili zakupa. Nakon zaprimanja ponude o prodaji ili  davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta Upravni odjel za gospodarstvo Grada Vrgorca dužan je potrebnu dokumentaciju objaviti na oglasnoj ploči u roku od 15 dana.  Zainteresirane pravne ili fizičke osobe dužne su u roku 30 dana od objave ponude za prodaju ili zakup dostaviti Upravnom odjelu za gospodarstvo, pismenu izjavu o prihvaćanju ponude s potrebnom dokumentacijom. Prema redoslijedu prvenstvenog prava kupnje ili zakupa Upravni odjel za gospodarstvo Grada Vrgorca predložit će najpovoljnijeg ponuditelja Agenciji za poljoprivredu. Agencija je dužna u roku od 15 dana od dostave potvrditi je li postupak prodaje ili zakupa proveden sukladno odredbama Zakona, potvrditi najpovoljnijeg ponuditelja  ili izjaviti pravo prvokupa ili zakupa. Ugovor o zakupu privatnog   poljoprivrednog zemljišta sklapa se na rok od 5 do 20 godina. Kupac i zakupac poljoprivrednog zemljišta mora dostaviti kupoprodajni ugovor odnosno ugovor o zakupu Agenciji. 
   

Rujan, 2009. godine          Proizvodnja  vina
          Kratki prikaz proizvodnje BIJELOG vina - jedna od mogućnosti
     -   grožđe beremo u punoj zrelosti
     -   brza prerada
     -   sumporenje sa kalij metabisulfitom u količini 15 g/100 kg grožđa
     -   odvajanje od peteljki i muljanje
     -   Panzim Extrakt G (Siha) 2-3 g/100 kg grožđa - maceracija 6 sati na temperaturi 15-25 *C
                                                            ili
     -   VINOZIM FCE G  2-3 g/100 kg grožđa - maceracija 6 satui na temperaturi 15-25*C
     -   cijeđenje soka i prešanje
     -   predbistrenje mošta - dodatak enoloških sredstava:
     -   Optigel (Siha) - kombinacija tekuće želatine i kalijevog kazeinata
     -   po potrebi 50-150 g/hl mošt bentonit G (sitno zrnati kalcijev bentonit)
     -   nakon 12-24 sata odvajanje čistog mošta od taloga u posudu za vrenje
     -   dodatak selekcioniranih kvasaca: Excellence FW - 20 g/hl ili Siha Aktiv 7 20g/hl
     -   po potrebi doslađivanje
     -   stavljanje vreljnjače
     -   alkoholno vrenje
     -   kontrola vrenja - dolivanje
     -   prvi pretok nakon 2-4 tjedna
     -   po potrebi biološko snižavanje kiselina 
     -   razgradnja diacetila
     -   sumporenje sa 30-50 mg/l slobodnog SO2
     -   dozrijevanje u bačvi  na finom talogu 3-6 mjeseci
     -   gruba filtracija
     -   fina filtracija
     -   sterilna filtracija pred punjenje u boce

          Proizvodnja CRNOG (CRVENOG) vina - jedna od mogućnosti
     -   brati grožđe u punoj tehnološkoj zrelosti, potpuno zdravo i lijepo obojeno
     -   berba i prerada neoštećenog grožđa pri nižim temperaturama
     -   odvajanje od peteljkovina i gnječenje
     -   upotreba enzima (Panzim Extrakt G, Vinozim Vintage FCE)
     -   dosumporavanje sa kalij metabisulfitom 10g/100 kg grožđa 
     -   dodatak kvasaca: SIHA Aktiv 8 ili Excellance XR
     -   vrenje na masulju (maceracija)  pri temperaturi od 20-25 *C
     -   u posudama sa namakanjem klobuka
     -   u posudama sa mješalicom, jednom dnevno miješamo
     -   maceriramo 4 dana za lagana  do 15 dana za vina jakog tijela
     -   prešamo i ostavljamo na daljnjem vrenju u bačvi ili cisterni
     -   dozrijevanje u drvenim bačvama ili cisternama
     -   biološko raskiseljavanje  sa SIHA Viniflora Oenos - mliječno kiselinska fermentacija
     -   praćenje razgradnje diacetila, tzv. diacetil menadžment
     -   kasno sumporenje sa kalij metabisulfitom 10 g/100 litara vina
     -   gruba filtracija
     -   sterilna filtracija pred punjenje u boce  
    
     
    

Rujan,  2009.           Prerada grožđa
          Prerada grožđa počinje muljanjem grožđa. Tom radnjom grožđe se gnječi, te se iz njega oslobađa sok odnosno mošt. Ovo je potrebno da bi kvasci došli u dodir sa grožđanim sokom i obavili alkoholnu fermentaciju. Pri muljanju (gnječenju) bobice ne smije doći do drobljenja čvrstih dijelova grožđa, već samo toliko da iz nje iziđe sok. Postoje muljače koje rade na principu trenja i muljače koje rade na principu centrifugalne sile. Kod spravljanja bijelih vina koristi se samo mošt, dok kod spravljanja crnih vina i ružica mošt zajedno sa čvrstim dijelovima grozda se podvrgava alkoholnoj fermentaciji, te se poslije djelomično ili potpuno završene fermentacije odvaja vino od čvrstog dijela.
          Tiještenjem se određuje kvaliteta mošta, a time i budućeg vina. Dodavanjem masulju enzimatskih preparata količina soka prilikom prešanja se znatno povećava. Ukupna količina mošta koja se dobiva iz grožđa varira zavisno od sorte, stadija zrelosti i načina prerade, a kreće se od 65 - 80%. Od ukupne tečnosti na samotok otpada oko 60%, a 40% na frakcije preševine. Samotok je najkvalitetniji dio mošta, jer sadrži više šećera i manje tanina nego preševina. Dobiveni mošt nakon muljanja, uz prisutnost kisika podložan je oksidaciji i razvoju mikroflore (razni kvasci i bakterije) dospjele sa bobica grožđa. Da bi se to spriječilo moštu se dodaje sumpor koji može biti u obliku praha (kalijmetabisulfit ) ili tekućine (sumporasta kiselina - H2SO3)  i to u količini:  za zdravi mošt 10grama kalijmetabisulfita na 100 litara mošta  ( 1 dl  sumporaste kiseline na 100 litara mošta), a za mošt od bolesnog i natrulog grožđa  u količini 20 grama kalijmetabisulfita na 100 litara mošta (2 dl  sumporaste kiseline  (sumpovina) na 100 litara mošta). Sumporenje ima višestruko djelovanje u moštu i to: pomaže i ubrzava taloženje raznih nečistoća (čestice zemlje, lišća, plijesni, ostaci pesticida), selektivno i antiseptičko -  onemogućuje razvoj raznih mikroorganizama (divljih  kvasaca  i bakterija), antioksidativno - djeluje na stabilnost boje.
          Nakon muljanja, sumporenja i prešanja pristupa se mjerenju šećera i ukupnih kiselina u moštu, te ako je potrebno i njihovoj korekciji. Obzirom da ekološki uvjeti variraju iz godine u godinu, tako i kvalitet grožđa i vina variraju, te su različiti za svaku godinu. Da bi postizali redovito svake godine istu kvalitetu vina mora se ponekad vršiti doslađivanje, dokiseljavanje ili otkiseljavanje mošta.
          Doslađivanje stolnih i kvalitetnih vina vršimo: dodatkom šećera (saharoza), koncentriranog mošta i rektificiranog koncentriranog mošta. Za dobivanje vrhunskih vina nije dopušteno doslađivati i pojačavati mošt. Šećer dodajemo u količini da približno postignemo količinu koju mošt sadržava u prosječnim godinama. Zakon o vinu ograničava doslađivanje gdje se prirodna volumna alkoholna jakost može povećati najviše za 2 vol.%. Za povećanje alkohola za 1 vol.% dodajemo 1,7 kg šećera na 100 litara mošta, odnosno 1 kg šećera dodanog u 100 lit mošta povećava alkohol za 0,59 vol.%.
          Primjer doslađivanja:
          Od mošta koji sadrži 16 % šećera, ako potpuno prevrije, dobije se vino jačine približno 9,5 vol. % alkohola. Želimo  li proizvesti vino od 11,5 vol.% alkohola trebamo dodati 3,4 kg šećera, jer je 11,5 - 9,5 = 2 vol.%.    
2 x 1,7 kg šećera  na svakih 100 litara mošta = 3,4 kg šećera.
          Zakon o vinu dopušta i korekciju ukupnih kiselina. Dokiseljavanje vina može se provoditi do granice od 2,5 g/L izraženo kao vinska kiselina. Otkiseljavanje vina može se provoditi do granice od 1,0 g/L kao vinska kiselina. Dokiseljavanje se vrši sa vinskom kiselinom, a otkiseljavanje sa kalcijkarbonatom. Ove mjere korekcija šećera i kiselina u moštu i vinu može se vršiti samo uz nadzor enologa.